Naida Mihal Brandl

Ortodoksno židovstvo

XIX. stoljeće; srednja Europa;

Povjesničari su ortodoksno židovstvo nekoć definirali kao staru ortodoksiju (ultraortodoksiju) i neo ili modernu ortodoksiju; danas, većina ove dvije struje definira kao haredim i hasidim versus moderna ortodoksija;

STARI - sebe vide kao nastavak, bez promjena (od Sinaja);MODERNI - priznanje da, iako nastavlja tradiciju od Sinaja, otvoreni za suvremeni svijet.

MAPA ORTODOKSNIH STRUJA U ŽIDOVSTVU:

STARA ORTODOKSIJA/ ULTRAORTODOKSIJA - HAREDIM I HASIDIM

Ortodoksi u Hamburgu napadaju hamburški Tempelverein pamfletom Ele dibre ha-b'rit (Ovo su riječi Saveza) (Altona, 1819)5 - rani odgovor reformi;
Moto Hatama Sofera: Ha-ĥadaš asur me ha-Tora (Novo je zabranjeno iz Tore) - Što je novo i tko određuje što je novo? - DA'AT TORA - rabini deklariraju što je novo - iznad še'elot ve tšuvot funkcije rabina;
Upotreba modernih sredstava kako bi doprijeli do ciljane populacije;
Odbacuju ortodoksnu narodnu religiju.

NEO-ORTODOKSIJA

Sa sumnjom gledaju na emancipaciju, s dubokim sumnjama da ista nije vrijedna cijene, koja se za nju plaća.

RABIN SAMSON RAPHAEL HIRSCH (1808-1888):
Rođen u Hamburgu i odgojen u prosvijećenom okruženju, imao sekularno obrazovanje iz javne njemačke škole. Jak utjecaj Schillera i Hegela. Židovstvo studirao kod kuće;
Nije sigurno da li je ikad de facto ordiniran kao rabin. Njegovi učitelji bili su, među ostalim, rabini Jacob Ettlinger i Isaac Bernays (1792-1849);
1829. - Studirao filologiju na bonskom sveučilištu, gdje je prijateljevao sa istaknutim vođom i teologom reformnog Abrahamom Geigerom (1810-1874);
1830-1841. - Služio kao zemaljski rabin u Oldenbergu;
Prihvatio reformirani stil: rabinsku odjeću, zbor, brijanje brade, propovijed na njemačkom, ohrabrivao studiranje Tanaĥa (hebrejske Biblije), protivio se pilpulu (talmudska metoda učenja), ispustio Kol Nidre (ceremonija anuliranja zavjeta za Jom Kipur), Sidurim (molitvenici) i Humašim (Tora, Petoknjižje) sadrže i prijevod na govorni jezik sredine;
1836. - Publicirao 19 pisama [Hebrejski: Igerot Cafon (Sjeverna pisma)], fiktivnu razmjenu pisama između učitelja (mladi rabin-filozof Naftali) i mladog intelektualca (Benjamina) braneći racionalnost tradicionalnog židovstva;
1838. - Publicirao Ĥorev, racionalno objašnjenje 613 zapovijedi iz Tore;
Imao velik utjecaj na povjesničara Heinricha Graetza, koji je sebe nazivao Hirschovim učenikom i s njim proveo 3 godine;
1841. - preselio se u Emden kao zemaljski rabin hanoverskog distrikta, Auricha i Osnabrücka. Ovdje započeo svoju kampanju protiv reforme i formulirao doktrinu Tora im Dereĥ Erec, kombinaciju Tore i sekularne kulture;
1846. - imenovan glavnim rabinom Moravske i Austrije. Seli u Nikolsburg. Vodi ješivu prema svojim principima integriranja tradicionalnog učenja sa sekularnim. Prihvaćaju ga i tradicionalisti i modernisti, iako ga je konzervativna struja kod nekih inovacija smatrala reformnim (vjenčanja u sinagogi, a ne vani; propovijedi na njemačkom; nošenje klerikalne odjeće...);
1848. - Aktivno i uspješno lobirao pred austrijskim parlamentom za pravnu emancipaciju Židova;
Daje ostavku na svoje prestižno mjesto kako bi prihvatio vođenje tradicionalne zajednice (Adass Yeshurun) u Frankfurtu na Majni. Donosi kontroverznu odluku po kojoj se manjinska ortodoksna zajednica povlači iz židovske Gemeinde, kojom su dominirali reformni6;
Hirschov prioritet bilo je osnivanje religijskih škola. Podigao moderne zgrade za škole i sinagoge; obnavlja mikve (ritualno kupalište); šĥita (ritualno klanje); uvodi muški zbor. Hirschova zajednica postaje model za slične projekte u Mainzu, Darmstadtu, Berlinu;
1854-1870. - osniva i uređuje mjesečnik Jeschurun (Ješurun);
1867-1878. - sastavlja komentare na Toru, u kojima razvija svoj simbolički egzegetski pristup;
1871-1873. - Hirsch se kod pruske vlade bori za priznanje ortodoksne manjine kao posebnih kongregacija. Povezano sa široko rasprostranjenom borbom u njemačkim zemljama za religijsku slobodu, kojoj se protivi Reformni pokret;
1876. - Pruski parlament proglašava Zakon o secesiji (Austritt), kojim omogućava osnivanje neovisnih tradicionalnih zajednica. Oporba ovom potezu dolazi od nekih ortodoksnih vođa;
1882. - komentari na Psalme (bazira ih na predavanjma, koja radi za svoju zajednicu);
Komentari na Sidur (molitvenik) izdani posthumno (1906);
Umro u Frankfurtu na Majni.
1885-1886. Osnovana Freie Vereinigung für die Interessen des Orthodoxen Judentums (Slobodna unija za interese ortodoksnog židovstva), savez tradicionalnih židovskih zajednica u Europi;

Postupno zauzeli mjesto starih ortodoksa u njemačkim zemljama i većini Srednje Europe;
Otvoreni prema modernom svijetu, ali rastu barijere prema neortodoksnim Židovima, osobito za vrijeme Hirschovog vodstva; naime, on se zalaže za pravo Židova u njemačkim zemljama da se povuku iz Gemeinden7 jer se iz njihovog novca financiraju liberali (sinagoge i rabini). Reakcija liberalnih (reformiranih) bila je oštra iz straha da se ne otvore vrata masovnoj secesiji; spremni na kompromise (dio novca iz poreza i sjedišta u Gemeinden). Neoortodoksi osnivaju svoje Gemeinden, ali na dobrovoljnoj bazi (npr. Rothschildi u Frankfurtu financiraju zajednicu, u kojoj je aktivan Hirsch);
2 skupine neoortodoksa u Srednjoj Europi - one, koje su ostale u Gemeinden (unutar sustava, ali sa svojim vlasititim sinagogama) i one, koje su se otcijepile od Gemeinden (secesionističke).

Glavna učenja Rahpaela Hirscha:

Tora im Dereĥ Erec - (način zemlje, u kojoj živimo) - integracija tradicionalnog židovstva sa sekularnim obrazovanjem (njemačka književnost i kultura) - vjerovao da "stil" i vanjština mogu biti izmijenjeni, ali ne dozvoljava suštinske promjene u židovskom Zakonu i tradicionalnim vjerovanjima - ideal Israel-Menscha - prosvijećena religiozna osoba - modernizacija školstva;
Božansko podrijetlo Tore - Božanstvenost Tore i kad je ne možemo sasvim razumjeti - židovski Zakon nije subjekt historijskog razvoja i promjene - suprotstavlja se historijskom modelu religijskog razvoja, kako ga zagovara H. Graetz, npr. - čovječansto zahtijeva historiju kako bi evolviralo prema identifikaciji Istine - ipak, Izraelu je istina dana od početka;
Egzegetska metoda - spekulativna etimologija kao sredstvo objašnjavanja razloga za biblijske principe - zapovijedi sadrže simbolička učenja;
Židovska narodnost - općenito ambivalentan prema židovskom nacionalizmu, cionizmu (dok prepoznaje i priznaje religijske mesijanske težnje, ostaje potpuno lojalan njemačkoj državi); Tora kao krajnji cilj židovske narodnosti; ohrabrivao očuvanje hebrejskog kao osiguranja kontinuiteta i jedinstva Židova u različitim zemljama; ideal dobrovoljnog članstva u židovskim zajednicama dovodi do promjene uloge rabina u procesu pravnih odluka (rabin govori za one, koji prihvaćaju njegov autoritet i tako zakon može biti interpretiran i provođen na zahtjevniji i stroži način).

---