Naida Mihal Brandl

Podjele Poljske

U XVIII. stoljeću dogodile su se 3 podjele Poljske (1772., 1793. i 1795.) između Rusije, Habsburškog Carstva i Prusije.

a)HABSBURŠKO CARSTVO – Galicija – tamo će se razviti jak hasidski utjecaj – kroz XIX. stoljeće Židovi Carstva doživjet će emancipaciju – u Galiciji je prisutan jak antisemitizam, a XIX. i XX. stoljeće sa sobom nose i nove ekonomske mogućnosti pa se Židovi pomiču prema velikim gradovima – Bečka židovska populacija do 1938. godine raste na nekoliko stotina tisuća – slična situacija i u Pragu i Budimpešti.

b)PRUSIJA – Poznan/Posen – neki od najznačajnijih njemačkih Židova dolaze iz Poznana (Heinrich Graetz, Leo Baeck).

c)RUSIJA – podjelama je dobila velik dio židovske populacije; težila je asimilaciji Židova, dok ih je, istovremeno, segregirala.

KATARINA  II (1760te-1796.): s prvom podjelom Poljske Rusija dobiva regiju, u kojoj je 10-15% populacije židovsko, ali ih sada, prvi put u svojoj povijesti, Rusija ne protjeruje; tada Židovi čak dobivaju pravo glasa na lokalnim izborima u anektiranoj pokrajini, a birani su i u sudove.
Situacija se mijenja nakon 1790-tih – naime, nakon 2. i 3. podjele Poljske broj Židova u Carstvu drastično raste (dosiže oko milijun); istovremeno izbija i Francuska revolucija.
Francuska revolucija okreće Rusiju konzervativnoj politici – nema više lokalnih izbora;

1791/3. OSNIVANJE PODRUČJA NASELJAVANJA (תחום המושב) – Time se židovskoj populaciji stanovanje ograničava na određeni teritorij (Rusko Carstvo prije 1772. bilo je zatvoreno za Židove, čak i za kratkotrajna zadržavanja). Područje naseljavanja de facto postojala do 1915., a de iure do 1917.

I dijelovi Područja naseljavanja bili su zatvoreni za Židove:
a)Seoska područja – oni, koji su tamo već živjeli (arendari, vlasnici gostonica…) bili su protjerani – Židovi štete seljaštvu (uče ih ovisnosti o piću, izrabljuju ih…) – valovi protjerivanja (rano XIX. stoljeće) – stereotipi uzrokovani životom bez Židova od oko 200 godina;
b)Granična područja – razdoblje Napoleonskih ratova – većina Židova na većinski poljskim teritorijima bila je pronapoleonski orjentirana, dok su oni u miješanim područjima antinapoleonski (Šneur Zalman – שנאור זלמן – Židovi bi se trebali moliti za rusku pobjedu jer, pobijede li Francuzi, Židovi će biti bogatiji, ali manje religiozni).

EKONOMSKE POSLJEDICE – populacijski rast; manje raspoloživog mjesta za život (i rad); siromaštvo; koncentracija u pretrpanim urbanim centrima.

KULTURNE POSLJEDICE – živjeli u Rusiji, ali ne između Rusa; to će usporiti rusifikaciju; kulturna zatvorenost (u popisu stanovništva iz 1897. 97% Židova navelo Jidiš kao materinji jezik, dok ih je samo 25% znalo čitati ruski; oko 3% Židova živi izvan Područja naseljavanja).

Ostali zasebna PRAVNA KATEGORIJA u Rusiji do 1917. – ako nešto Židovima nije izričito dozvoljeno, onda je zabranjeno.
1800-1900. Židovska populacija u Području naseljavanja – izračuni se kreću u rasponu od 1 do 6 milijuna.
POSEBNI POREZI – javljaju se s početkom 19. stoljeća – npr. za košer vino, sol, rabine – obeshrabriti ljude da budu Židovi.

---