Ruska Haskala i akulturacija do 1881.

NJEMAČKE ZEMLJE:

Židovsko prosvjetiteljstvo (razum, jedinstvo čovječanstva);
Berlin, Königsberg;
1770-tih do 1800-tih;

Pokret za reformu;
Mijenja Židove na mnogo nivoa (obrazovanje, moral, ekonomija, nošnja);
Ideje lagano migriraju ka istoku:

ŠIRENJE HASKALE

a)Habsburške zemlje - 1810-tih - Galicija (Brody, Lemberg/Lvov, Tarnopol) - Levinshonov otac dio života proveo u Galiciji;
b)Sjeverna ruta - Königsberg (grad Davida Friendlandera) - prema bjeloruskom gradu Shklovu i Vilni.
Haskala dolazi i u Rusko Carstvo. Rusku haskalu karakterizira vrlo intenzivna kniževna djelatnost na hebrejskom i Jidišu;

2 središta ruske haskale u XIX. stoljeću:

a)VILNA - stare židovske veze - Hebrejski, Tanaĥ;

b)ODESA - dio Nove Rusije - nema jaku rabinsku tradiciju ni kahal - židovski pioniri - znatno manje pisaca na hebrejskom - poslovni ljudi i vođe - do 1860-tih ipak se razvija u književni centar na hebrejskom,  jer je opuštenija atmosfera privukla mnoge maskilim da se nasele u Odesi (Mendele Mother, Sefarim, Bialik, Moše Leib Lilienblum - Litvanci) - Odesa će 80-tih godina postati i jako i važno cionističko središte (Ahad Ha-am);

1860-tih i 1870-tih postojala je nada da će se Rusko Carstvo liberalizirati. Teme ruske haskale bile su slične onima u njemačkim zemljama: produktivnost, rad vlasitim rukama, pružanje ruke susjedima, doprinos širem društvu, akulturacija i sl;

Kontradiktorna politika Ruskog Carstva: s jedne strane, Carstvo pokušava asimilirati (rusificirati) svoje židovsko stanovnštvo, dok ih, istovremeno, segregira, stavljajući brojne barijere ispred njih (npr. Područje naseljavanja). Npr. ruska je vlada formalno podupirala program haskale; pomogla je osnivanje i financiranje škola s orijentacijom prema haskali; čak je uvezla određeni broj reformnih rabina, u nadi da će oni utjecati na židovsku populaciju da se reformira.