TALMUD - תלמוד
Nakon kodifikacije Mišne ista se detaljno studira kroz generacije rabina. Vremenom su njihove diskusije i komentari zapisani. Rabini u Erec Israelu/Zemlji Izraela editirali su svoje diskusije na Mišnu oko 400. godine u Tiveriji/Tiberiji i Cezareji. Taj se Talmud naziva תלמוד ירושלמי - Talmud Jerušalmi (Jeruzalemski Talmud).
Nakon otprilike jednog stoljeća i babilonski su rabini kompilirali svoje diskusije i komentare na Mišnu, koji su sad već trajali nekih 3 stoljeća. Ta je zbirka dobila ime תלמוד בבלי - Talmud Bavli (Babilonski Talmud) i on je znatno opsežniji nego Jeruzalemski Talmud. Kao takav, Bavli postaje autorativna kompilacija usmenog Zakona te, kad referiramo na Talmud, mislimo na Babilonski Talmud.
Talmudske diskusije zabilježene su u određenom čvrsto fiksiranom formatu: citira se zakon iz Mišne, iza kojeg slijede rabinske diskusije na značenje zakona iz Mišne - one se zovu Gemara. Zajedno s Mišnom, Gemara formira Talmud. Treba napomenuti da se u židovskoj svakodnevnoj terminologiji pojam Talmud često upotrebljava i kad se misli samo na Gemaru.
Uz halahičke rasprave, rabini su u Talmud inkorporirali i etiku, medicinske savjete, povijesne informacije, kao i folklor - taj se sloj Talmuda naziva agadata.
Prva stranica prvog tiskanog izdanja Jeruzalemskog Talmuda, tiskanog u Veneciji 1523. (tiskao Jacob M. Lowy; Collection, National Library of Canada).
Različiti slojevi komentara u bojama:
Mišna (Erec Israel/Zemlja Izraela, oko 220.)
Gemara (Bavel/Babilon, oko 500.)
Komentari - Raši (Aškenaz/Sjeverna Francuska, 1040-1105.)
Komentari - Tosafot (Aškenaz/Francuska i njemačke zemlje, 12-13. st.)
Komentari of R. Nissima ben Jacoba (Tunis, 11. st.)
Bilješke R. Akive Egera (Prusija, 1761-1837.)Anonimni komentatori (tiskari?)
Ključ skripturalnih citata
Cross-reference sa srednjevjekovnim kodovima židovskog prava
Cross-reference s drugim poglavljima Talmuda
Iz Dokaza Joela Sirkesa (Poljska, 1561-1640)
Previous page: Razdoblje Amora
Next page: Srednjevjekovna židovska povijest