Naida Mihal Brandl

Židovska Samouprava

Mnogobrojna židovska populacija u Poljskoj/Poljskoj-Litvi, njihova važnost u ekonomskom životu zemlje, kao i specifičnosti političke i klasne organizacije poljskog commonwealtha (Rzeczpospolita) bili su razlozi zašto su Židovi formirali posebnu klasu/sloj, uživajući veliku autonomiju u sferi svojih komunalnih i duhovnih interesa, a rezultat čega je bilo i formiranje komunalne organizacije.

Židovska zajednica imala je administrativnu, sudsku, religijsku autonomiju i svoje posebne dobrotvorne ustanove. Pojam KAHAL označavao je i zajednicu (zajednica se još naziva Kehila kadiša, ili Sveta zajednica) i autonomnu komunalnu administraciju. Administrativne funkcije (procjena državnih i komunalnih poreza, nadgledanje dobrotvornih institucija itd.) Kahala vršili su izabrani starješine Kahala, dok su rabini (doctores Judæorum) bili zaduženi za religijske i sudske poslove.

VA'AD ARBA' AR'COT (SAVJET ČETIRI ZEMLJE):8 središnje tijelo židovske samouprave od 1580. do 1764. Sjedište mu je bilo u Lublinu. Delegati (70) iz lokalnih zajednica (kehilot) sastajali bi se da bi diskutirali taksaciju i ostale stvari, koje su bile važne za židovsku zajednicu. Četiri zemlje bile su Velika Poljska, Mala Poljska, Rutenija i Volinje.

AKTIVNOSTI VA'ADA: podijeljene su u 4 grane:
1. Legislativna
2. Administrativna
3. Sudska
4. Duhovna i kulturna

Stranica zapisnika Va'ada, nekad u posjedu povjesničara Simona Dubnova

---